U borealnim ekosustavima sjeverne hemisfere, poput onih u Skandinaviji, godišnja doba snažno oblikuju krajolik. Tijekom ljeta, velika vodena tijela (jezera i rijeke) djeluju kao prostorne barijere koje mogu ograničavati kretanje kopnenih životinja i fragmentirati stanište. Međutim, zimi se situacija dramatično mijenja: voda se zamrzava i stvara nove, privremene „kopnene“ površine.
Iako je dobro poznato da neke arktičke i subarktičke vrste (primjerice polarni medvjedi, arktičke lisice i karibu) koriste led kao životni prostor, te za migraciju i kretanje, utjecaj zaleđenih vodenih tijela na ponašanje i prostornu ekologiju kopnenih grabežljivaca, poput vukova, do sada je bio slabo istražen.
Kako bi odgovorili na nekoliko ključnih pitanja znanstvenici iz Norveške i Švedske proveli su opsežno i dugotrajno istraživanje koje je obuhvatilo telemetrijske podatke dobivene praćenjem 71 odraslog vuka u periodu od 2001.-2023. godine. Autori su koristili metodu koja uspoređuje stvarne korake životinje s nizom statistički mogućih alternativnih koraka. Time se može precizno utvrditi koje tipove staništa životinja aktivno bira tijekom kretanja, a ne samo gdje se slučajno pojavljuje. Cilj je bio razumjeti kako vukovi prilagođavaju svoje ponašanje ekstremnim zimskim uvjetima i kako sezonske promjene u krajoliku utječu na njihovu prostornu strategiju.
Slika 1. Karta područja istraživanja u Skandinaviji, koja prikazuje 100%-tne minimalne konveksne poligone (MCP) 44 zimska teritorija vukova. (izvor Veenbrink, J., et al. (2025). Wolves on ice: Habitat use and selection of water bodies by wolves during winter.)
Jedan od izuzetno zanimljivih zaključaka dobivenih ovim istraživanjem jest da vukovi značajno češće biraju zaleđene rijeke i jezera tijekom zimskog razdoblja nego ostale tipove staništa. Ova odabir nije slučajan, već jasno ukazuje na svjesno korištenje leda kao dijela prostorne strategije. Drugim riječima, kada su vodene površine zamrznute, vukovi ih ne izbjegavaju nego ih aktivno ih traže. Zaleđena jezera i rijeke funkcioniraju kao zimske autoceste – ravne, otvorene površine bez prepreka koje omogućuju brzo i učinkovito kretanje. Ovo je posebno važno za vrstu poput vuka, koji ima velike teritorij i traži plijen koji je često raspršen u prostoru.
Dubok snijeg općenito usporava kretanje vukova, ali ne smanjuje njihovu sklonost korištenju zaleđenih vodenih površina. To znači da led ostaje povoljna opcija čak i u zahtjevnim zimskim uvjetima, vjerojatno zato što je hodanje po ledu energetski znatno povoljnije od probijanja kroz snijeg. Na zaleđenim vodenim površinama često nema ili ima znatno manje snijega nego na kopnu.
Prethodna istraživanja koja su identificirala smrznuta vodena tijela kao putne koridore sugerirala su da vukovi koriste smrznuta vodena tijela samo u područjima s malo ili bez šumskih cesta i prometnica. Međutim, rezultati ovog istraživanja pokazuju da su vukovi birali smrznuta vodena tijela i dok su šumske ceste bile široko dostupne. Također, vukovi zaleđene površine najčešće koriste noću kada postoji manji rizik od susreta s čovjekom i diskretnije i sigurnije je kretanje otvorenim staništem poput zaleđenih rijeka i jezera. To nam pokazuje kako vukovi ne reagiraju samo na promjene u okolišu već i na ljudsku prisutnost te svoju strategiju kretanja prilagođavaju na više faktora.
Osim toga, korištenje zaleđenih vodenih površina od strane vukova moglo bi biti povezano s visokom gustoćom plijena i nižim nadmorskim visinama s manje snijega. Zaleđene rijeke, često smještene u dolinama, mogu poslužiti kao putni koridori i područja za ishranu velikih biljojeda. Na primjer, pokazalo se da losovi djelomično migriraju u doline tijekom zime, a vukovi slijede njihovu sezonsku migraciju. Iako vukovi ne biraju nužno lov u blizini zaleđenih vodenih površina, utvrđeno je da često ubijaju plijen u blizini ili na zaleđenoj vodi.
Zaključak ovog istraživanja je kako su vukovi iznimno prilagodljivi grabežljivci koji aktivno koriste sezonske promjene u krajoliku. Zaleđena vodena tijela postaju privremeni, ali ključni elementi njihovog životnog prostora. Postavlja se pitanje kako će promjene koje nam nosi budućnost u vidu klimatskih promjena utjecati na kretanje i ponašanje vukova u budućnosti te hoće li zbog kraće trajanje sezone leda vukovi izgubiti važan životni prostor i kako će to utjecati na prostornu rasprostranjenost vučjih čopora u Skandinaviji?
link na znanstveni članak: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0003347225003288
