Gorski kotar – stanište velikih zvijeri

Iznad Kvarnerskog zaljeva strmo se uzdiže goranska cjelina Primorsko-goranske županije – Gorski kotar. Gorski je kotar sa svojim raznolikim šumama i stjenovitim vrhovima, šarolikim pretplaninskim rudinama i travnjacima, špiljama, bistrim potocima i gorskim rijekama od davnina pružao utočište velikim zvijerima. Najskrovitiji i najtajanstveniji od njih – ris, u jednom odsječku vremena istrijebljen je s ovih prostora, ali je i zahvaljujući čovjeku ponovno vraćen, pa danas uz medvjeda i vuka, nastanjuje goranski prostor.

zeleni vir kroz stijene
čabar pejsaž

Šume, ponajviše bukovo-jelove (Omphalodo-Fagetum), obrastaju više od 80% površine, čineći tako temeljnu prirodnu i gospodarsku vrijednost Gorskog kotara, a uz šumarstvo, kao primarnu i tradicijsku djelatnost, vezan je i veliki broj njegovih stanovnika. Površinom od 1275 km² i gustoćom naseljenosti od tek dvadesetak stanovnika po četvornom kilometru, Gorski kotar slabo je naseljen kraj. No očuvana priroda i gorovit krajobraz ključni su preduvjeti u razvoju sve popularnijeg planinskog turizma kao novog pokretača ovog  područja, koje u tom segmentu nije još dovoljno valorizirano.

Razgiban goranski reljef od vrha Bjelolasice (1533 m) i Risnjaka (1528 m) do izvora rijeke Kupe (321 m) još i danas skriva predjele koje čovjek rijetko pohodi, a idealna su staništa za velike zvijeri. Očuvano stanište koje podržava populacije medvjeda vuka i risa donijelo je Gorskom kotaru status Natura 2000 područja, za očuvanje u povoljnom stanju brojnih životinjskih i biljnih vrsta, staništa i više od 30 vrsta  ptica, kao što je suri orao (Aquila chrysaetos), sova jastrebača (Strix uralensis), crna žuna (Dryocopus martius), planinski ćuk (Aegolius funereus) i brojne druge. Uz sustav već postojećih  zaštićenih područja proglašenih u Gorskom kotaru, razvidno je da se radi o kraju iznimne biološke raznolikosti.

Ovo bogatstvo i raznolikost prirode daju nadu da ćemo i u budućim desetljećima, kroz nezaboravne susrete s velikim zvijerima ili s tragovima njihove prisutnosti u staništu, moći uživati u ovom očuvanom ekosustavu. Ta velika prirodna cjelina s planinom Risnjak u samom središtu, kao jedinim nacionalnim parkom u Primorsko-goranskoj županiji i danas povezuje bogate šume Dinarida s alpskim prostorom, u koji se nakon stoljetne odsutnosti počinju ponovno vraćati i velike zvijeri.

Galerija