Euroazijski ris

Od svih velikih zvijeri u Hrvatskoj, jedino je euroazijski ris (lat. Lynx lynx) doživio sudbinu potpunog istrebljenja. Ova vrsta nestala je iz naših šuma, prema dostupnim podatcima, 1903. godine, kada je odstrijeljen posljednji primjerak risa u Gorskom kotaru. No ipak, danas je ris stalni „stanovnik“ goranskih šuma i to zahvaljujući lovcima, koji su 1973. godine uspješno reintroducirali tri para risova iz slovačkih Karpata u kočevske šume na području Slovenije.

Ris se ubrzo proširio u Gorski kotar i južnije prema Lici i Velebitu, te je današnja populacija risa u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nastala od svega šest jedinki. Upravo je ta činjenica, odnosno niska genska raznolikost, vodeći uzrok današnje ugroženosti ove vrste u Dinaridima i izazov znanstvenicima u pokušaju osnaživanja „risje krvi“ puštanjem nekoliko novih jedinki s Karpata u Sloveniju i Hrvatsku, putem europskog projekta „LIFE Lynx“.

tragovi vukova
ris goran zip sa ogrlicom

Brojnost risova u Hrvatskoj procjenjuje se na svega 40-60 jedinki,

a u Gorskom kotaru ris nalazi izuzetno povoljno stanište. Jedan od najviših vrhova Gorskog kotara i ujedno nacionalni park nosi ime Risnjak, po risovima, koji su oduvijek obitavali u njegovim vrletnim šumama.

Ris je zvijer iz porodice mačaka. Odrasla jedinka može težiti u prosjeku od 18 do 30 kilograma, osebujnog je izgleda, s čupercima dlaka na ušima, kratkim repom i prekrasnim krznom točkastog uzorka. Radi se o vrsti koja živi samotno i skrovito, a kao i sve mačke, šumom se kreće gotovo nečujno. Danju se većinom odmara skriven od pogleda, a u lov kreće u sumrak.

Risji plijen u Gorskom kotaru najčešće je srneća divljač, zečevi i ostali manji sisavci, koje lovi  na području svog teritorija površine od 200-400 km². Naime, risovi su teritorijalni i obilaze svoje područje obilježavajući ga urinom i izmetom. Posebno važna mjesta su markirališta, lokacije, koje redovno risovi obilaze kao svojevrsne „risje info punktove“, gdje mogu pronaći mirisni trag drugog risa, odnosno ostaviti svoj. Risovi se pare zimi, a ženka na svijet donosi i do četiri mladunca koje sama othranjuje.

Risovi se ne glasaju često (više za vrijeme parenja), a njihovu prisutnost najlakše nam mogu otkriti tragovi, koji posebno mogu biti vidljivi u snijegu.

U odnosu na svoje tijelo, ris ima izrazito velike šape, koje mu zimi služe kao krplje, olakšavajući mu kretanje kroz dublji snijeg.

Izmet, koji je najčešće pun dlake, risovi zakapaju, kao i svoj plijen, na kojem se mogu hraniti više dana, a nakon svakog obroka, zastiru ga lišćem, iglicama, zemljom ili snijegom. Susreti s ljudima nisu česti, no i kada se dogode, risovi najčešće ne bježe, već znaju ostati na mjestu neko vrijeme ili se udalje bez žurbe, što kod ljudi ponekad izaziva čuđenje ili dojam da sa životinjom nešto nije u redu.

Za dnevno odmorište odabiru skrovite guštike ili pak stjenovite terene, s kojih imaju dobar pregled na okolni prostor. U lovu vrebaju svoj plijen, a često se u staništu kreću gotovo uvijek istim stazama, što omogućuje znastvenicima hvatanje risova u kavezne zamke na pretpostavljenim risjim putovima i markiralištima, u cilju opremanja jedinki GPS ogrlicama, kako bi se pratilo njihovo kretanje i dobilo više informacija o ovoj strogo zaštićenoj vrsti.

U Hrvatskoj je risa zabranjeno loviti, a Plan upravljanja risom, nacionalni je dokument koji propisuje  aktivne mjere zaštite i smjernice za očuvanje i upravljanje ovom rijetkom vrstom u našoj zemlji.

Raspored pjega na risjem krznu kod svake jedinke je drugačiji, što nam omogućava raspoznavanje i praćenje različitih jedinki snimljenih putem fotozamki.

Ris na snijegu

Foto: Fotozamka JU „Priroda“

Trag odraslog risa okruglastog je oblika, dužine 6,5 cm i širine 5,5 cm i u njemu nisu vidljivi otisci kandži, za razliku od vučjeg traga, gdje su otisci kandži uvijek vidljivi. Ris često u hodu zadnju šapu polaže direktno u otisak prednje šape.

risji trag u blatu
risji tragovi u snijegu

Foto: M. Modrić

Risovi posebno vole hodati po izvaljenim deblima koja im se nađu na putu, a takav trag gotovo sigurno upućuje da se radi o risu.

risji tragovi

Foto: M. Modrić

Izmet risa je kobasičast, fragmentiran, debljine oko 2,5 cm, pun gusto sabite dlake, a risovi ga odlažu često uz veće stijene ili uočljive kamene gromade uz put.

risji izmet

Foto: M. Randić

Učestalo korištena risja markirališta, ljudskog su porijekla, kao što su napuštene kuće šumarskih radnika, stare šterne uz šumske ceste i ostali lako uočljivi objekti u prostoru, kao npr. panjevi stabala uz životinjske staze.

čovjek u snijegu
tragovi risa u snijegu

Foto: P. Krstinić i  M. Modrić

Risovi na krškom terenu, koji je pun polušpilja i pukotina, zimi iste pretražuju u potrazi za hranom (puhovima u hibernaciji), ali vjerojatno i iz čiste znatiželje.

Špilja i tragovi risa (Foto: M. Modrić)

Foto: M. Modrić

Ostatci risjeg obroka, zastrti listincem kako bi bili teže uočljivi oportunistima poput medvjeda, koji najčešće ukrade risu teško stečen plijen.

ostaci risjeg obroka

Foto: P. Krstinić

Telemetrijsko praćenje risova putem GPS-GSM ogrlica omogućava dobivanje mnogobrojnih podataka tijekom jednogodišnjeg ciklusa praćenja, nakon kojeg ogrlica automatski otpada. Na fotografiji je ris Goran Zip, jedan od četiri risa obilježenih ogrlicama koje je JU „Priroda“ nabavila za potrebe provedbe aktivnosti monitoringa risa u Gorskom kotaru.

ris goran zip sa ogrlicom

Foto: P. Krstinić

Novosti - ris

Markiranje uoči sezone parenja Euroazijski ris
9 veljače, 2024

Markiranje uoči sezone parenja

Risovi su teritorijalne životinje koje u pravilu samotno žive unutar svojeg prostora tj. teritorija kojeg konstantno obilježavaju – markiraju putem urina ili ostavljanjem mirisa trljanjem o predmete, bilo prirodne (kamenje,…
Potraga na Ćićariji, prvi dio Euroazijski ris
5 veljače, 2024

Potraga na Ćićariji, prvi dio

Slijedom dojave o viđenju risa uz cestu na području Ćićarije uputili smo se na teren kako bi pokušali pronaći tragove prisutnosti risa. Baza podataka LIFELynx projekta ne sadrži podatke o…
Snježne (ne)prilike Euroazijski risNovostiSivi vukSmeđi medvjed
13 veljače, 2023

Snježne (ne)prilike

Kada na vremenskoj prognozi čujemo da se u gorskim krajevima  mogu očekivati veće količine snijega, uglavnom nam prvo na pamet padnu neprilike u prometu koji snježne padaline mogu izazvati. Međutim,…
Uz naselja... Euroazijski ris
15 siječnja, 2022

Uz naselja…

Uobičajeno je teško utvrditi vučje otiske u blizini naselja ili uz njihov rub, gdje se miješaju s otiscima pasa pa nije moguće sa sigurnošću reći radi li se o vuku…