Euroazijski ris

a u Gorskom kotaru ris nalazi izuzetno povoljno stanište. Jedan od najviših vrhova Gorskog kotara i ujedno nacionalni park nosi ime Risnjak, po risovima, koji su oduvijek obitavali u njegovim vrletnim šumama.

Ris je zvijer iz porodice mačaka. Odrasla jedinka može težiti u prosjeku od 18 do 30 kilograma, osebujnog je izgleda, s čupercima dlaka na ušima, kratkim repom i prekrasnim krznom točkastog uzorka. Radi se o vrsti koja živi samotno i skrovito, a kao i sve mačke, šumom se kreće gotovo nečujno. Danju se većinom odmara skriven od pogleda, a u lov kreće u sumrak.

Risji plijen u Gorskom kotaru najčešće je srneća divljač, zečevi i ostali manji sisavci, koje lovi  na području svog teritorija površine od 200-400 km². Naime, risovi su teritorijalni i obilaze svoje područje obilježavajući ga urinom i izmetom. Posebno važna mjesta su markirališta, lokacije, koje redovno risovi obilaze kao svojevrsne „risje info punktove“, gdje mogu pronaći mirisni trag drugog risa, odnosno ostaviti svoj. Risovi se pare zimi, a ženka na svijet donosi i do četiri mladunca koje sama othranjuje.

U odnosu na svoje tijelo, ris ima izrazito velike šape, koje mu zimi služe kao krplje, olakšavajući mu kretanje kroz dublji snijeg.

Izmet, koji je najčešće pun dlake, risovi zakapaju, kao i svoj plijen, na kojem se mogu hraniti više dana, a nakon svakog obroka, zastiru ga lišćem, iglicama, zemljom ili snijegom. Susreti s ljudima nisu česti, no i kada se dogode, risovi najčešće ne bježe, već znaju ostati na mjestu neko vrijeme ili se udalje bez žurbe, što kod ljudi ponekad izaziva čuđenje ili dojam da sa životinjom nešto nije u redu.

Za dnevno odmorište odabiru skrovite guštike ili pak stjenovite terene, s kojih imaju dobar pregled na okolni prostor. U lovu vrebaju svoj plijen, a često se u staništu kreću gotovo uvijek istim stazama, što omogućuje znastvenicima hvatanje risova u kavezne zamke na pretpostavljenim risjim putovima i markiralištima, u cilju opremanja jedinki GPS ogrlicama, kako bi se pratilo njihovo kretanje i dobilo više informacija o ovoj strogo zaštićenoj vrsti.

U Hrvatskoj je risa zabranjeno loviti, a Plan upravljanja risom, nacionalni je dokument koji propisuje  aktivne mjere zaštite i smjernice za očuvanje i upravljanje ovom rijetkom vrstom u našoj zemlji.