NAZIV PROJEKTA
Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“ objavljen je u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, i to u okviru Prioritetne osi 6 „Zaštita okoliša i održivost resursa“, Investicijskog prioriteta 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“, Specifičnog cilja 6c2 „Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“.
| NOSITELJ PROJEKTA Javna ustanova „Priroda“ | EU SUFINANCIRANJE PROJEKTA 5.006.600,96 kuna |
| PARTNERI NA PROJEKTU Općina Ravna Gora, Turistička zajednica Gorskog kotara | SUFINANCIRANJE MINISTARSTVA REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU 1.062.989,30 kuna |
| UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA 8.180.006,45 kuna | SUFINANCIRANJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I JAVNE USTANOVE “PRIRODA” 2.200.000,00 kuna |
| UKUPNI PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 7.152.287,09 kuna | SUFINANCIRANJE PROJEKTNO-TEHNIČKE DOKUMENTACIJE Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost |
U petak, 9. srpnja 2021. održano je svečano otvorenje Centar za posjetitelje „Velike zvijeri“! Centar je izgrađen i uređen u okviru provedbe projekta „Centar za posjetitelje o velikim zvijerima“ koji..VIŠE
Tijekom ljeta zabilježena je prisutnost vuka na području Grobnika i u dolini Rječine. Zaredalo se i nekoliko napada na domaće životinje. U više navrata viđane su dvije jedinke vuka u..VIŠE
Javna ustanova “Priroda” potpisala je 11. lipnja 2019. godine Ugovor o rekonstrukciji i prenamjeni stambene zgrade u “Centar za posjetitelje o velikim zvijerima”.
Istraživanje foto-zamkama provedeno na Velebitu u sklopu projekta LIFE Lynx utvrđen je minimalan broj risova što je podatak nužan za učinkovito upravljanje i zaštitu dinarske populacije. Istraživanje je provedeno na..VIŠE
U sklopu provedbe INTERREG projekta Carnivora Dinarica uhvaćena je kod Klane ženka risa. Risica je u kaveznu zamku ušetala tijekom noći 7. ožujka 2019. godine. Procijenjene je starosti 2 godine..VIŠE
Dana 16. veljače 2018. godine na području Gorskog kotara u kaveznu je zamku uhvaćen i GPS ogrlicom obilježen ris nazvan Marko-Zip. Plod je to dugogodišnje suradnje Javne ustanove „Priroda“ s..VIŠE
Započeo je projekt LIFE Lynx – Spašavanje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja. Najvažniji cilj projekta je zaustaviti izumiranje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa, koje će se..VIŠE
U razdoblju od rujna do prosinca 2015. godine projektni tim LIFE DINALP BEAR proveo je sakupljanje uzoraka izmeta medvjeda za genetička istraživanja na području Republike Hrvatske i Slovenije kako bi..VIŠE
Kako se okolnosti mijenjaju tako se i stavovi javnosti o velikim zvijerima i njihova razina prihvaćanja može mijenjati. Studije o stavovima javnosti ponavljane kroz vrijeme mogu najbolje prikazati trendove promjena...VIŠE
Započeo je projekt LIFE DINALP BEAR – Upravljanje i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama na razini populacije. Glavni je cilj projekta prevladati sadašnje lokalne prakse upravljanja smeđim..VIŠE
Ekološka mreža Natura 2000 je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje..VIŠE
Obranjen je doktorski rad dr. sc. Magde Sindičić pod naslovom Genetska raznolikost populacije risa (Lynx lynx) iz Hrvatske. Jedan od najvažnijih rezultata rada je spoznaja da se „posljedice uskog grla..VIŠE
Temeljem podataka praćenja brojnosti vukova proizlazi da ih je početkom 1990-ih bilo 20-tak, zatim je brojnost počela rasti i 1996. broj je iznosio oko 120; uz daljnji porast, 2000. bilo..VIŠE
Analizom prikupljenih podataka u 2008. godini procijenjeno je da je populacija vuka u Hrvatskoj stabilna s brojnošću od najmanje 175 do najviše 244 jedinke. To u prosjeku iznosi 209 jedinki..VIŠE
Interventni tim (IT) za medvjeda osnovan je Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva 04. veljače 2008. Ima 9 članova koji su izabrani prema području djelovanja i djeluju u..VIŠE
Procjene brojnosti velikih zvijeri izrađene u 2007. i 2008. godini u velikoj su se mjeri oslanjale na rezultate akcija praćenja populacija prema tragovima u snijegu provedenih tijekom zima 2006./07. i..VIŠE
Telemetrijska istraživanja, koja se već više od 10 godina provode na području Republike Hrvatske, pokazala su da vučji čopori koji se nalaze na granici Republike Hrvatske sa susjednim državama velik..VIŠE
Vodič za gospodarenje velikim zvijerima na razini populacija / Guidelines for Population Level Management Plans for Large Carnivores, autori: Large Carnivore Initiative for Europe (LCIE), napisan je prema ugovoru za..VIŠE
Pravilnik o prijelazima za divlje životinje donesen je 2006. godine (Narodne novine, broj 34/06.). Ovim Pravilnikom se utvrđuju mjere zaštite, obveznici zaštite i način održavanja prijelaza kojima se osigurava nesmetano..VIŠE
U Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske sustavno su obrađeni postojeći podatci o fauni sisavaca, primjenom kriterija Svjetske udruge za zaštitu prirode (IUCN) procijenjeno je stanje ugroženosti, pa je tako stvorena stručna..VIŠE
Zakon o lovstvu donio je Hrvatski Sabor na sjednici od 17. studenoga 2005. godine i on je usklađen s pravnim sustavom Republike Hrvatske u pojedinim upravnim područjima, s osnovnim načelima..VIŠE
Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj prvi je dokument koji je rađen na način da su u proces izrade neposredno i ravnopravno uključeni predstavnici svih interesnih skupina. Bio je to ujedno..VIŠE
Ministarstvo kulture je donijelo (na temelju zajedničkog rada stručnjaka i predstavnika svih zainteresiranih strana u okviru LIFE projekta zaštite i upravljanja vukovima) Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj. Također, donijet je..VIŠE
Projekt LIFE COEX je pokrenut s ciljem unaprjeđivanja suživota ljudskih aktivnosti i velikih zvijeri putem razvijanja neophodnih socio-ekonomskih i zakonskih preduvjeta za ublažavanje konfliktnih situacija u ciljanim područjima. Projekt promiče..VIŠE
Donesen je Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, prvi sveobuhvatni i jedinstveni dokument koji uređuje osnovne odrednice obitavanja medvjeda i gospodarenja medvjedom u Republici Hrvatskoj. U sklopu Plana osnovan..VIŠE
To je prvi sveobuhvatni i jedinstveni dokument koji uređuje osnovne odrednice obitavanja smeđeg medvjeda i gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj. Utemeljen je na znanstvenim i ekološkim ishodištima unutar zakonskih,..VIŠE
Knjiga predstavlja prvu monografiju na hrvatskom jeziku koja obrađuje problematiku risa u Hrvatskoj. Prema riječima autora, svrha je ove publikacije pomoći osigurati dugoročan opstanak populacije risa u Hrvatskoj uz što..VIŠE
U okviru istraživanja velikih zvijeri u Hrvatskoj započet je pilot istraživanja upotrebe foto-zamki za automatsko snimanje prolaska divljih životinja i foto identifikaciju jedinki.
Uspješno očuvanje velikih zvijeri, pa tako i medvjeda, ovisi o stavovima javnosti i njihovoj razini prihvaćanja zvijeri u prostoru kojega dijele. Kako se okolnosti mijenjaju tako se i stavovi javnosti..VIŠE
Izrađena studija „Propusnost cesta za životinje (Prijedlog smjernica za projektiranje)“ u autorstvu Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), s praktičnim uputama, a redovito se provodi i monitoring učestalosti korištenja „zelenih mostova“ od..VIŠE
U proučavanju medvjeda započelo je korištenje GPS ogrlica koje određuju položaj medvjeda putem satelita i šalju koordinate položaja medvjeda putem SMS poruka. Do tada su korišteni odašiljači koji su slali..VIŠE
Istraživanjima vukova koje provodi dr. sc. Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu cilj je saznati što više činjenica o biologiji vuka u Gorskom kotaru, prvenstveno o njihovom kretanju, o..VIŠE
Konvenciju o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) Republika Hrvatska potvrdila je godine 2000. Tim propisom utvrđuju se sve mjere koje europske zemlje moraju poduzimati za zaštitu..VIŠE
Sveukupno je u razdoblju od 1978., kada je odstrijeljen prvi reintroducirani ris, do 2000. godine u Hrvatskoj odstrijeljeno ili na druge načine odlovljeno 211 risova.
Hrvatski državni sabor u lipnju 1999. donio je Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske – NSAP (Narodne novine, br. 81/99) u kojoj je između ostalog ..VIŠE
Republika Hrvatska potpisnica je Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) (Narodne novine – “Međunarodni ugovori”, br. 12/99), koja obvezuje zemlje stranke na nadzor međunarodne trgovine..VIŠE
U projektu reintrodukcije LIFE URSUS medvjedi se izlovljavaju na području sjeverozapadnih Dinarskih planina (u Sloveniji) i reintroduciraju u područje alpskog parka prirode Adamello – Brenta (u Italiji). Godine 1999. puštena..VIŠE
Anketa daje važne podatke o stavovima različitih skupina stanovništva o mogućem suživotu s ovom velikom zvijeri.
Prijelaz Dedin je prvi u nizu „zelene“ infrastrukture na hrvatskim autocestama namijenjen isključivo divljim životinjama kako bi one lakše savladavale cestovnu barijeru koja cjepka njihovo nekad cjelovito stanište i omogućuje..VIŠE
Zalaganjem dr. sc. Josipa Kusaka sa Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započelo je telemetrijsko praćenje vukova u Hrvatskoj i obilježena je radioodašiljačem mlada vučica Pepa, prvi u..VIŠE
Republika Hrvatska potpisnica je svih relevantnih međunarodnih propisa s područja zaštite prirode. Jedan od osnovnih propisa u tom području jest Konvencija o biološkoj raznolikosti, koju je naša zemlja potvrdila u..VIŠE
Prema podacima stručnjaka za velike zvijeri Alojzija Frkovića, tijekom domovinskog rata i prve godine poraća od mina i u situacijama vezanim uz rat u Gorskoj Hrvatskoj stradalo je 57 medvjeda...VIŠE
Zabranjeno je svako ometanje, uznemiravanje životinje u njezinu prirodnom životu i slobodnom razvoju, prikrivanje, prodaja, kupnja, otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene životinje, kao i prepariranje. Također je zabranjeno..VIŠE
Europska inicijativa za velike zvijeri (Large Carnivore Initiative for Europe) osnovana je 1995. godine radi rješavanja problematike zaštite velikih zvijeri, odnosno očuvanja populacija velikih zvijeri (smeđi medvjed, vuk, žderonja, euroazijski..VIŠE
Po prvi puta u Hrvatskoj procijenjen je broj vukova utemeljen na znanstvenim metodama. Procijenjeno je da je njihov broj tijekom 1990-tih spao na samo dvadesetak jedinki.
U talijanskim Alpama, na području parka prirode Adamello Brenta, preostale su svega tri (nereproduktivne) jedinke medvjeda čime je ova populacija, nekad povezana i s dinarskim medvjedima, praktički izumrla.
Prvim istraživanjem šteta od smeđeg medvjeda u Republici Hrvatskoj zabilježena su 247 slučaja šteta. Među 13 domaćih životinja koje je ubio medvjed, 8 su bila goveda, a 3 ovce. Od..VIŠE
Prvi risovi evidentirani su u sjevernom Velebitu.
Zbog „pretjeranog i ničim opravdanog odstrela risova u Gorskom kotaru“, u listopadu 1981. godine Republički zavod za zaštitu prirode pokrenuo je postupak za posebnu zaštitu risa. Temeljem stručnog obrazloženja i..VIŠE
U Republici Hrvatskoj započeo je projekt telemetrijskog istraživanja medvjeda kao drugi u Europi (prvi je u Italiji). Medvjedi su hvatani zamkama za nogu od čeličnog užeta, aktiviranog nagaznom oprugom. Uhvaćeni..VIŠE
Nakon što su risovi iz Kočevske prešli u Gorski kotar i tu se raširili, uglavnom prateći smjer pružanja šumovitih planinskih lanaca Dinarida, doprli su 1981. godine iz Primorsko-goranske županije i..VIŠE
Preostalo je još oko 50 jedinki u Gorskom kotaru i Lici, dok su u Dalmaciji iščezli.
Prvi dokazani primjerak risa ulovljen u Primorsko-goranskoj županiji, a time i u Hrvatskoj stečen je odstrelom u lovištu „Snježnik“ na lokalitetu Kašljevac u Gorskom kotaru. Iste godine ris je odstrijeljen..VIŠE
Šireći se s čabarskog dijela Gorskog kotara risovi se postupno šire prema jugoistoku naselivši do 1975. i 1976. godine cijeli Gorski kotar i veći dio Hrvatskog primorja.
Dana 16. lipnja, nakon izbivanja od gotovo jednog stoljeća, na Lascu u Nacionalnom parku Risnjak ponovo je viđen ris. Dolazak risa u Hrvatsku rezultat je uspješne reintrodukcije karpatskih risova koja..VIŠE
Zalaganjem slovenskog tima stručnjaka za reintrodukciju, u šume pokraj Kočevja ispušteno je šest risova porijeklom iz slovačkih Karpata. Ranije, zbog prekomjernog lova, fragmentacije staništa i nestašice plijena ris je u..VIŠE
U razdoblju od 15 godina najviše medvjeda u Hrvatskoj stradalo je na zatrovanim mekama namijenjenim smanjivanju broja vukova. Od ukupno 37 izlučenih medvjeda, u tom je razdoblju 21 medvjed (57..VIŠE
Za alpsku populaciju medvjeda, koja je bila povezana s medvjedima u Dinarskim planinama, zaštita u Italiji došla je nažalost prekasno jer je brojnost pala ispod kritične točke. U Italiji medvjedi..VIŠE
Donesena je Naredba banske uprave Savske banovine prema kojoj se medvjed mogao loviti samo uz dozvolu državne vlasti.
Prema okružnici Kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade od 27. svibnja 1915. godine za svakog starog medvjeda/medvjedicu iz „zemaljskih sredstava“ isplaćivala se nagrada od 20 kruna, a za svakog mladog medvjeda nagrada od..VIŠE
Na području Gorskog kotara u predjelu Bukov vrh (1167 m n.v., na širem području Čabra) ulovljen je u stupicu posljednji hrvatski ris. Ta se godina smatra godinom kada su izumrli..VIŠE
Lovna statistika pokazuje da su vukovi još prije stotinu godina nastanjivali cjelokupnu današnju površinu Republike Hrvatske jer je 1894. godine u svakoj tadašnjoj županiji ubijen najmanje po jedan vuk. Na..VIŠE
Prema podacima Izvješća Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu od 1887. do 1889. godine u Hrvatskoj i Slavoniji, ukupno je ubijeno 50 medvjeda i to svih 50 u (ondašnjoj) Modruško-riječkoj..VIŠE
Na području Risnjaka, koji je slovio po risovima, a po risu je možda dobio i ime, ulovljen je posljednji autohtoni ris na ovoj planini. Ulovljen je „u gvožđa“, tj. u..VIŠE
 |  |  |  |  |  |  |
 © 2019, sva prava pridržana. Dizajn i izrada: Prospekt d.o.o. |
