Smeđi medvjed (lat. Ursus arctos) najveća je europska zvijer, a u Republici Hrvatskoj medvjedi, njih oko 900, dio su šire dinarsko-pindske populacije. Izrazito dobra medvjeđa staništa, koja podržavaju stabilnu brojnost medvjeda, nalaze se i u Gorskom kotaru.
Smeđi medvjed
Dinarske bukovo-jelove sastojine osiguravaju medvjedima mir i zaklon te hranu i brložišta, gdje se sklanjaju odlaskom na „zimski san“. Ženke u brlozima, tijekom zime na svijet donose mlade (od 1 do 4) koji teže pri okotu svega 350 grama! Medvjedi žive samotno, no načelno nisu teritorijalni i trpe međusobnu prisutnost na istom području.
![Smeđi medvjed Bukovo-jelova šuma (foto: JUP)](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/01/P1011216.jpg)
![Smeđi medvjed medvjed u snijegu](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/01/home_medo_2.jpg)
Odrasli smeđi medvjed u Gorskom kotaru može dosegnuti masu i od 350 kg,
Medvjedi, ovisno o godišnjem dobu, aktivni su tragači za hranom,
Kod odraslih medvjeda lijepo je uočljiva grba na leđima. U hodu, medvjed gazi punim stopalom, odnosno peta i tabani istodobno dotiču tlo, pa govorimo plantigradnom načinu hoda.
![Smeđi medvjed medvjed odrasla jedinka](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture1.png)
Foto: Fotozamka JU „Priroda“
Otisak prednje medvjeđe šape u blatu. Lijepo su vidljivi tragovi kandži, koje mogu biti duge i do 5-6 cm, a koje mu služe za raskapanje trulih debala i mravinjaka u potrazi za ličinkama.
![Smeđi medvjed Medvjeđi trag u blatu](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture2.png)
Foto: M. Randić
Medvjeđi trag u snijegu.
![Smeđi medvjed Medvjeđi trag u snijegu](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture3.png)
Foto: M. Modrić
Karakteristični medvjeđi izmet u ljetnim mjesecima, prepun je ostataka šumskog voća, u ovom slučaju šumskih malina.
![Smeđi medvjed izmet medvjeda](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture4.png)
Foto: M. Randić
Moguće je na mjestima zadržavanja medvjeda, naići na tragove njegovih kandži i/ili dlaka, kao što je to slučaj na drvenoj oplati ove trošne i zapuštene šumarske nastambe.
![Smeđi medvjed Tragovi medveđih kandži](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture5.png)
![Smeđi medvjed Tragovi medveda dlaka ostaci](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture6.png)
Foto: M. Modrić
Često nailazimo uz putove na izvrnuta kamenja ili stara debla. To je potvrda medvjeđe potrage za hranom, posebno ličinkama kukaca.
![Smeđi medvjed Izvrnuta debla (Foto: M. Modrić)](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture7.png)
Foto: M. Modrić
Medvjedi redovno komuniciraju putem „medvjeđih stabala“ o koja se češu leđima, puštajući miris i dlaku. Najčešće su to crnogorična stabla (jela i smreka, radi hrapave kore), većeg prsnog promjera, često i soliterna, smještena uz tradicionalne životinjske staze. Na takvim stablima, na dijelu o koje se medvjedi trljaju i češu, vrlo je lijepo vidljiva promjena boje kore, koja postaje tamnija i izlizana.
![Smeđi medvjed medvjeđe stablo](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture8.png)
![Smeđi medvjed šuma](https://centar-velikezvijeri.eu/wp-content/uploads/2019/02/Picture9.png)
Foto: M. Modrić