Tragom Zvijeri

Praćenje populacija velikih zvijeri

Za efikasno praćenje populacija velikih zvijeri, a posebno njihova trenda, nužno je dobiti uvid u brojno stanje, kako bi utvrdili da li populacija raste, pada ili miruje u praćenom vremenskom razdoblju. Zato je potrebno sustavno i kontinuirano prikupljati sva opažanja prisutnosti velikih zvijeri na terenu. Budući da se radi o skrovitim vrstama, koje rijetko imamo priliku direktno promatrati, svaki nalaz ili opažanje, naročito vuka i risa, od velikog je značaja i može biti ključno u donošenju ispravnih zaključaka vezanih uz upravljanje ovim strogo zaštićenim vrstama.

Jedna od danas najčešćih i efikasnih metoda za prikupljanje kvalitetnih podataka o vuku i risu, jest monitoring fotozamkama, koje snimaju fotografije ili kratke video isječke, automatski se aktivirajući putem senzora pokreta i topline, prilikom prolaska životinje.

Tragom Zvijeri
Tragom Zvijeri

Foto 1 i 2: Postavljanje fotozamke u staništu velikih zvijeri

Neizostavan način prikupljanja podataka jest i putem bilježenja posrednih opažanja prisutnosti vuka i risa kao što su nalazi otisaka i tragova u snijegu ili blatu, pronalazak izmeta ili ostataka njihova plijena.

Tragom Zvijeri
Tragom Zvijeri

Foto 3. Tragovi otisaka u snijegu prolaska vučjeg čopora. / Foto 4. Otisak risje šape u snijegu.

Prisutnost vučjeg čopora može se ponekad utvrditi koristeći se metodom imitacije vučjeg zavijanja (eng. wolf-howling), kada vukovi povratno zavijanjem otkrivaju svoju prisutnost u staništu.

Moderna tehnologija, znanstvenicima pruža mogućnost telemetrijskog (daljinskog) praćenja velikih zvijeri putem GPS/GSM ogrlica kojima istraživači opremaju životinje, prateći ih tako kroz duže vremensko razdoblje, najčešće godinu dana, kada potom ogrlica automatski otpada sa životinje.

Tragom Zvijeri
Tragom Zvijeri

Foto 5. Uhvaćen ris za potrebe opremanja GPS/GSM ogrlicom / Foto 6. Podatci kretanja risa prikupljeni putem GPS/GSM ogrlice

Razvidno je da postoji niz različitih načina za dobivanje podataka o velikim zvijerima, a  ovisno o tome što se točno želi pratiti, odabire se i optimalna metoda kojom se postiže cilj praćenja.

Telemetrijski praćeni risovi

U suradnji sa stručnjacima  za velike zvijeri sudjelovali smo u hvatanju i obilježavanju tri jedinke risa GPS/GSM ogrlicama u Gorskom kotaru, kako bi dobili dodatne informacije o njihovu kretanju i teritoriju kojeg zauzimaju. Sve jedinke uhvaćene su kaveznom zamkom na markiralištu u bitorajskim šumama (planinska skupina Burni Bitoraj).

Ris imenovan Goran Zip, uhvaćen xy. veljače 2015. godine, mase 19,5 kilograma. Uvid u kretanje ove jedinke imali smo čitavu godinu dana, nakon čega je ogrlica automatski otpala, a zatim i uspješno pronađena na terenu. Redovito još bilježimo ovu jedinku na fotozamkama.

Tragom Zvijeri
Tragom Zvijeri

Foto 7-8 Ris Goran Zip

Ris imenovan Burni Zip, uhvaćen 1. travnja 2016., mase 20 kilograma. Praćen je svega nekoliko mjeseci, kada mu se gubi signal i nažalost prisutnost ove jedinke više nikada nije zabilježena na fotozamkama, niti je ogrlica u međuvremenu pronađena.

Tragom Zvijeri
Tragom Zvijeri

Foto 9-10 Ris Burni Zip

Ris Marko Zip, uhvaćen 16. veljače 2018. godine, mase 21 kilogram. Telemetrijska ogrlica zakazuje  nakon nekoliko mjeseci rada, a nakon godinu dana automatski otpada sa životinje. Nažalost ogrlicu s vrijednim podatcima nikada nismo pronašli, ali ovog risa još pratimo aktivno putem fotozamki na terenu.

Tragom Zvijeri
Tragom Zvijeri

Foto 11-12 Ris Marko Zip

Uključi se

Ukoliko se krećete staništem velikih zvijeri i znate sa sigurnošću prepoznati tragove prisutnosti vuka ili risa, ili ste imali sreću fotografirati ih, dojavite svoj vrijedan nalaz! Dovoljno je poslati fotografiju uz ispunjen obrazac koji možete ovdje preuzeti i sve poslati na adresu e-pošte velikezvijeri@mingor.hr. Vaš nalaz biti će evidentiran u bazi podataka i doprinijeti još boljoj predodžbi o brojnosti i rasprostranjenosti vuka i risa u Hrvatskoj.