Znamo da većina medvjeda zimi miruje u brlogu, posebno ženke koje tada donose na svijet mlade. No ponekad, ili ako su zime blaže, medvjedi na kratko napuštaju brlog, dok neki pak uopće ne odlaze na zimsko mirovanje. Zato nije neuobičajeno niti sada naići na otiske medvjeđih tragova u snijegu. No zimi u staništu vlada nedostatak hrane, zato pojedini budni medvjedi koriste svaki mogući način za dokopati se zalogaja, pa čak i ako to znači doći u blizinu naselja, kako bi prevrnuli koji spremnik za otpad u potrazi za hranom. Stoga je izuzetno važno u područjima obitavanja medvjeda gospodariti otpadom u strogo kontroliranim uvjetima, a spremnici za smeće trebaju biti tako konstruirani da onemogućavaju medvjedima dohvatiti njihov sadržaj. U suprotnom, medvjedi se hranjenjem na otpadu navikavaju na blizinu ljudi povezujući izvor hrane s naseljenim mjestima, pri čemu postaju potencijalna opasnost, a nerijetko moraju nažalost biti i odstrijeljeni. (M.M., E.V.)
Medvjed zimi u potrazi za obrokom snimljen kako prekapa po dostupnom otpadu.
U većini susreta s ljudima, medvjedi se udalje u svom smjeru, no medvjedi naučeni na hranjenje otpadom s divljih deponija i koji učestalo ulaze u naselja u potrazi za hranom, postaju “problematični”, a kao krajnja mjera koja se tada poduzima je njihovo uklanjanje iz populacije putem interventnog odstrijela, pa često govorimo da ustvari “otpad ubija medvjede”. Upravo kako bi zaštitili medvjede, nužno je otpad bilo koje vrste držati nedostupan medvjedima i ostalim divljim životinjama.
