Vrijemekaz – ljekovita biljka koja prognozira vrijeme
Bodljikava biljka vrijemekaz, u današnje vrijeme većinom znana kao bezstabljični kravljak (Carlina acaulis), odlikuje se neobičnim svojstvom da ovisno o vremenskim (ne)prilikama širi ili skuplja ovojne listove upadljive bijele boje, izlažući tako brojne sitne cvjetove od kojih se sastoje krupne glavice cvata pogledu kukaca oprašivača kad je sunčano vrijeme (sl. 2), ili zaklanjajući i štiteći osjetljive dijelove cvjetova (osobito prašnike) kad je vlažno i kišovito skupljajući se i nadnoseći se nad središnjim dijelom cvata poput svojevrsnog šatora i štita (sl. 1).
Sl. 1. Stisnuti pricvjetni listovi na cvatovima kravljaka; potaknuti promjenama vlažnosti pricvjetni listovi ovoja cvata izvode higroskopska gibanja šireći se kad je vrijeme sunčano i lijepo, a stišćući se nad cvat kad je mnogo vlage i kišovito (foto: M. Randić)
Sl. 2. Cvat kravljaka po sunčanom i lijepom vremenu ima raširene bijele listove ovoja što omogućuje kukcima oprašivačima da rilcem sišu nektar iz malih pojedinačnih cvjetova od kojih je cvat složen (ovi se cvjetovi na fotografiji vide kao tamnoljubičasti kružići u rubnom dijelu cvata te u svaki od njih bumbar ubada rilce u potrazi za nektarom) (foto: M. Randić)
Manje je poznato da se masivni korijen kravljaka od davnina koristi u ljekovite svrhe. Primjerice pučka medicina koristi(la) ga za liječenje kožnih oboljenja, crijevnih parazita, zubi i probavnih organa, ili kao diuretik i prirodni biljni antibiotik. Čak je u novije vrijeme otkriveno da esencijalno ulje iz korijena djeluje kao biljni insekticid i može uspješno suzbiti ličinke komaraca. Stoga se spojevi izdvojeni iz pripravaka kravljaka intenzivno znanstveno ispituju. Također je otkriveno da se u plodovima kravljaka kriju kemijski spojevi koji djeluju protuupalno, kao jaki antioksidansi, antidijabetici te djeluju na snižavanje povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi.
Zbog navedenih se razloga kravljak često sakuplja iz prirodnih populacija, iskapa se s korijenom, pa mu je brojnost u opadanju. Drugi je, vjerojatno još ozbiljniji, uzrok iščezavanja kravljaka s prirodnih staništa zarastanje travnjaka nakon napuštanja paše i košnje. Kako bi se problemu pokušalo doskočiti ulažu se napori u uvođenju kravljaka u uzgoj.
Vjerojatno je također malo poznato da se je upravo na pokusnim poljima ex Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu u Staroj Sušici (sada Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ) od 2005. do 2007. godine provodio pokus uzgoja kravljaka o čemu su i na našem prosotru objavljeni diplomski i znanstveni radovi dostupni on-line (usporedi https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62421 ).
Uz toliko korisnih svojstava za ljude, bilo bi neobično da kravljaci (rod Carlina) nisu povezani i s velikim zvijerima, u prvom redu s medvjedom. Može se pretpostaviti da ih medvjedi koriste za hranu (literturni naovd o tome, premda pod znakom upitnika, može se pronaći u radu: https://www.turkicforum.uu.se/digitalAssets/347/c_347578-l_1-k_bear-plant-names-kolosova-svanberg-kalle-strecker-et-al..pdf ), a isti rad navodi još jedan zanimljiv i egzotičan “povezani” naziv, naime u estonskom govoru karune ohak, naziv za vrstu obični kravljak (Carlina vulgaris), u prijevodu znači “medvjeđi kravljak”.
M. R.
