Snježnik, Guslica i Planina – sastavni su dijelovi NP “Risnjak” i odlikuju se jedinstvenom ljepotom krajobraza, florom i faunom…
Snježnik (1505 m) je poznat po planinarskom domu smještenom visoko među liticama vrha odakle se pružaju prostrani vidici sve do Notranjskog Snežnika, Alpa, Kvarnerskog zaljeva, Risnjaka, Učke i Velebita. Dom je projektirao poznati riječki krajobrazni arhitekt Zdenko Sila i po neuobičajenom je položaju, stisnut među liticama vrha, jedan od najatraktivnijih u Hrvatskoj (sl. 1). Trenutno je zatvoren, u ruševnom je stanju i potrebna je temeljita obnova.
Sl. 1. Planinarski dom na Snježniku (foto: M. Randić)
Osim krajobrazno, Snježnik je iznimno značajan po svom biljnom i životinjskom svijetu. Čini se da su travnati grebeni važni kao svojevrsni visinski “biokoridor” koji koriste, primjerice, rijetke ptice grabljivice, a flora Snježnika glasovita je u botaničkim krugovima jer se na njegovim prostranim travnjacima – pretplaninskim rudinama miješaju alpske i dinarske vrste (sl. 3, 4 i 5). Osobito zanimljiva je i nekolicina značajnih endema (sl. 3 i 5). U vršnom dijelu, među stijenama, na najizloženijem mjestu raste rijetka biljka iz porodice ružičnjača osinica (Dryas octopetala, sl. 2) koja se u planinama Gorskog kotara vjerojatno zadržala kao relikt iz ledenih doba (glacijalni relikt!). Raste i na obližnjem vrhu Guslica (1480 m), koji je nažalost pretrpio znatne negativne antropogene promjene zbog izgradnje vojnih i telekomunikacijskih objekata na padinama ali i na samom vrhu.
Sl. 2. Osinica ili drijas – na Snježniku i na Guslici glacijalni je relikt ? (foto: M. Randić)
Sl. 3. Travolisno zvonce (Edraianthus graminifolius) – jedna od najznačajnijih planinskih vrsta Dinarida na Snježniku gradi zajednicu s čvrstim šašom na najizloženijim mjestima vrhova i grebena gdje se zimi zbog jakog i čestog puhanja vjetra snijeg teško zadržava (foto: M. Randić)
Sl. 4. Čvrsti šaš (Carex firma) – tvori na Snježniku posebnu biljnu zajednicu i povezuje floru i vegetaciju sjeverozapadnih Dinarida s florom i vegetacijom Alpa (foto: M. R.)
Sl. 5. Endemična vrsta Dinarida – Scopolijeva gušarka (Arabis scopoliana) u zajednici čvrstog šaša ima bogate populacije u gotovo cijeloj planinskoj skupini Snježnika; kao značajna “NATURA 2000” vrsta uvrštena je na popise ugroženih biljnih vrsta od važnosti za Europsku uniju (foto M. Randić)
Sjeverozapadno od vrha Guslice još je jedan atraktivan, ali manje poznat vrh – Planina (1426 m). On samuje daleko uz krajnju sjeverozapadnu granicu Nacionalnog parka “Risnjak” i među planinarima ostaje gotovo uvijek nekako “po strani”. Planine Snježnik, Guslica i Planina sa svojim prostranim pretplaninskim travnjacima na padinama vrhova i hrbata (sl. 6), poneka manja, ali slikovita vapnenačka stijena, prostrane sastojine klekovine planinskog bora, te još prostranije, ali kržljave pretplaninske bukove šume uvrštene su 1997. godine u sastav proširenih granica Nacionalnog parka „Risnjak“. Na taj je način ponovno do punog izražaja došla važnost sveobuhvatnih botaničkih istraživanja prof. dr. Ive Horvata, koje je on, najprije sam, a potom s timom istraživača-suradnika u predjelima Risnjaka i Snježnika proveo od tridesetih do pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Rezultati upravo ovih istraživanja pokazali su da se pretplaninski svijet skupine Snježnika nalazi na svojevrsnom „biogeografskom raskrižju“ između Alpa i Dinarskih planina (usporedi i sl. 4). Prema riječima Ive Horvata zabilježenima u njegovom kapitalnom djelu “Vegetacija planina zapadne Hrvatske” tiskanom 1962. godine “…planinska vegetacija Snježnika jedinstvena je po svome sastavu ne samo u cijeloj Hrvatskoj, nego i u cijeloj jugoistočnoj Europi…”
Sl. 6. Pretplaninski travnjaci (rudine) u planinskoj skupini Snježnika slove po krajobraznoj ljepoti i iznimnoj botaničkoj vrijednosti (foto: M. Randić)
M. R.
