Kamenjak – mala ali krajobrazno i prirodoslovno neobično raznolika i vrijedna planina
Kamenjak (837 m) je visinom i dimenzijama malena ali reljefno istaknuta i smjelo oblikovana planina na čijem se kratkom hrbatu iz šume ulančano izdiže nekoliko slikovitih bijelih kamenitih glavica (lokalni je naziv Kamičina !) te nazubljenih i razjedenih stjenovitih odsječaka oblikovanih u krednim vapnencima. Najimpresivnija je stijena u jugoistočnom dijelu grebena (Mala Kamičina, 771 m, sl. 1) koju planinari koriste kao omiljeno alpinističko penjalište.
Sl. 1. Mala Kamičina (foto: M. Randić)
S kamenitog hrbata odlomila se nekolicina masivnih vapnenačkih gromada i one se najbolje mogu vidjeti na sjeveroistočnom podnožju, ali također i na jugoistočnom podnožju gdje su se s vršnog hrbata obrušile i otkotrljale do rubova šume ili čak na travnjake koji se prostiru u podnožju planine (sl. 2 i 3).
Sl. 2. Slikovita na dvije polovice rascijepljena stijena podno M. Kamičine (foto: M. Randić)
Sl. 3. Neke su masivne kamene gromade svoje mjesto pronašle daleko od stjenovitog grebena i vršnih glavica Kamenjaka pa se možemo zapitati nisu li one na takva mjesta dopremljene ne samo kotrljanjem niz padinu nego i potpomognute djelovanjem leda tijekom ledenih doba (foto: M. Randić)
Da se nalazimo u području krša svjedoče brojni mikroreljefni oblici od kojih su najljepše razvijene užlijebljene škrape u lipovoj šumici uz mulatijeru nadomak vrha. Reljefni fenomen krša ali i vegetacijska posebnost je ponikva koja se razvila na sjeverozapadnom dijelu grebena. Na njenom se dnu i na zasjenjenim padinama, gdje je mikroklima ponešto drugačija nego u neposrednoj okolici, izdvaja osebujan tip šume crnog graba u kojoj ima bukve, medvjeđeg luka, božikovine, lovorastog likovca i drugog bilja kakvo uobičajeno ne uspijeva izvan same ponikve i gdje se razrastaju drugačije termofilne šume s pretezanjem crnog graba i hrastova.
Pukotine stijena na hrbatu i travnjaci u podnožju riznice su rijetkog i atraktivnog biljnog svijeta. U proljeće se u podnožju ističu rascvala polja narcisa (sl. 4), a od biljnih rariteta može se spomenuti prizemni ušljivac (Pedicularis acaulis), vrlo ugrožena vrsta na području Primorsko-goranske županije. Većina rijetkih vrsta u zajednicama travnjaka postepeno iščezava jer travnjaci u današnje vrijeme zarastaju šumom.
Sl. 4. Sunovrati ili narcise pod Kamenjakom (foto: M.R.)
Na buri izloženim travnjacima Kamenjaka raste i liburnijsko-velebitski endem cjelolatična žutilovka (Genista holopetala), a uz nju, u zajednici planinske trave uskolisne šašike uspijeva i jedna od najljepših proljetnica – velika sasa (Pulsatilla grandis). Na stjenovitoj vršnoj glavici u lipovim šumarcima ima tise, dok se na izloženim stijenama naselila planinska somina (Juniperus sabina) – uza stijene prilegli vazdazelni crnogorični grm koji je u planinama Primorsko-goranske županije vrlo rijedak, a obilnije se pojavljuje tek na Velebitu.
Sl. 5. Kamenjak se odlikuje bogatom proljetnom florom – šafran i pasji zub (foto: M.R.)
Fauna je također osobita. Uz endemičnog krškog puha (Eliomys quercinus dalmaticus) i pticu planinsku bjeloguzu (Oenanthe oenanthe), zabilježene su tipične vrste viših krških predjela kao planinska rovka (Sorex alpinus), šumska rovka (Sorex araneus), riđa voluharica (Clethrionomys galerolus) i druge. Pri penjanju kamenitim predjelima Kamenjaka treba biti oprezan zbog brojnih poskoka (Vipera ammodytes). U podnožju M. Kamičine i u okolnim šumama znade se ponekad zateći medvjed. Mnoge zanimljive prirodoslovne vrijednosti svrstavaju Kamenjak u područja predložena za zaštitu zbog čega je ucrtan u prostorne planove u svojstvu posebnog prirodnog rezervata. Po Kamenjaku je nazvano jedno od riječkih planinarskih društava.
Sl. 6. Mistična zimska atmosfera na putu prema vršnoj kamenitoj glavici Kamenjaka (foto: M.R.)
Zanimljivo je napomenuti da očuvane mulatijere (putovi za tovarne životinje), koje i danas služe planinarima, vode do istaknutih točaka na grebenu Kamenjaka. Tamo su locirani bunkeri i topovska gnijezda, ostaci vojne infrastrukture tzv. Rupnikove linije podignute između dva svjetska rata.
M. R.
